Komentari
Buka u centru
– balkanska krčma u pseudojuvenilnoj ponudi
Preglasna glazba i flagrantno remećenje javnog reda i mira iz noćnih klubova u samom središtu Viškova, koje daje ritam 'zabavi' do ranih jutarnjih sati, odavno je postala noćna mora za mnoge Viškovljane. Iako je miran san za njih već godinama samo misaona imenica, općinska vlast, dezavuirajući samu sebe, okrivljuje zakonodavca RH koji je donio loše propise, a uz to, loš rad inspekcijskih službi, samo su doprinijeli da stvari izmaknu kontroli.
Nepostojanje ikakve volje da se stvari sistematski riješe i zatvaranje očiju pred neadekvatnim lokacijma i tehničkim uvjetima za obavljanje posla, doveli su do toga da se svi ugostiteljski objekti noćnog tipa otvore oko stambenih zgrada u samom središtu mjesta.
Suština je u sprezi nedjelovanja vlasti i terorizma bahatih vlasnika, pa od naših žalbi nema velike koristi. To, izgleda, znaju i mladi iz drugih mjesta i gradova, pa je Viškovo, posebno u posljednje tri godine, postao jedna od glavnih destinacija za noćnu zabavu. Zbog nedostatka prostora, 'zabava' se često u izvanzimskom razdoblju seli ispred objekta, gde se lome flaše a bude i tuča, što čitav problem čini još većim.
Da je dar-mar prevršio mjeru, svjedoči peticija ŽPV-a Župe sv. Mateja, kojom ovo najviše župno tijelo moli općinske vlasti da riješe ovaj problem, pošto se Župni dom nalazi upravo nekoliko metara od noću najposećenijeg lokala u središtu mjesta. Neki općinski djelatnici reagirali su navodno bahatim ironično-sarkastičnim žalcima u vezi potpisnika peticije (da ne žive svi u okolini bara /sic!)/, ne znajući, naime, da po Statutu ŽPV-a, upravo ŽPV brine o vjersko-duhovno-pastoralnom stanju na području cijele Župe, bez obzira gdje pojedini članovi tog tijela žive.
I tako se ugođaj balkanske krčme upotpunjuje: noćni mir Viškova uništili su oni koji su dopustili da se može nesmetano bučiti i urlikati na bilo kojem mjestu u središtu mjesta.
Općinska vlast svojim ignoriranjem problema i svojom, inače dobrom, Odlukom o ugostiteljskoj djelatnosti, ali bez osiguranja mehanizama kontrole poštivanja te Odluke, izravno ili neizravno, dopušta noćnu buku u srcu stambene zone mjesta. Na žalbe susjeda izmučenih višegodišnjim nespavanjem, čelnici općinske i službenici policijske vlasti davali su unificirane odgovore koji građane ponižavaju poznatom igrom prebacivanja odgovornosti i nadležnosti, odugovlačenja, arbitrarnog tumačenja propisa, zamjene teza, birokratskim smicalicama te ignoriranja, a uvijek u korist zlostavljača, na štetu njegovih žrtava, što sve pridonosi obeshrabrivanju podnošenja žalbi. Valja ih podsjetiti da je zadaća upravo državne uprave provođenje i izvršavanje zakona, te je ona izvršna djelatnost, po jednoj definiciji, 'ono što nije ni zakonodavstvo ni sudstvo'. Međutim, kad u vezi s općepoznatim kršenjem zakona postojeće zakone (i Ustav!; v. dolje) ne primijenjuje, državna uprava stavlja izvan snage, tj. u praksi derogira zakone RH.
Da Općina nema ovlasti nad radom ugostiteljskih objekata, nije točno. Naime, budući da Općina donosi odluku o ugostiteljskoj djelatnosti i o komunalnom redu i osigurava mjere za njegovo poštivanje, raspolaže osnovnim instrumentima zaštite građana od nasilja beskrupuloznih ugostitelja. Nisu li onda lokalne vlasti zadužene i za očuvanje javnog reda i mira i suzbijanje buke? Zar i buka ne onečišćuje okoliš? Ili je važno samo 'da ne postoji dospjelo a nenaplaćeno dugovanje prema Općini', a to znači da je način korištenja iznajmljene površine prepušten samovolji vlasnika objekta? Znači li to da Općina nema viziju razvoja Viškova i volju da odredi zonu zabave, a možda i poticajne mjere za poduzetnike koji bi se upustili u poduzetništvo na području noćne zabave izvan stambenih zona, gdje im je i mjesto?
Ipak, konačno, Načelnik Općine Viškovo, na osnovu Peticije ŽPV-a Župe sv. Mateja,dne 29. 04. 2009. upućuje dopis na II. Policijsku postaju (načelniku) i Državni inspekorat (pročelniku) s molbom da ga izvijeste 'o prekoračenjima radnog vremena ugostiteljskih objekata u centru Viškova i evidentiranim remećenjima javnog reda i mira od početka ove godine'. Zašto izvješće za razdoblje od samo četiri mjeseca, nije nam jasno, kad remećenje postoji nekoliko godina. Policija je odgovorila da za navedeno razdoblje remećenja javnog reda i mira nije bilo, a od strane Državnog inspektorata ne znamo za bilo kakav odgovor. To, 'nije bilo', dakako nije točno. Remećenja javnog reda i mira bilo je i ima ga gotovo svake srijede na četvrtak, petka na subotu i subote na nedjelju, samo jesu li oni radili svoj posao, to je pitanje za njih.
Naši čitatelji su pametni i znaju da je u ovlasti sanitarne inspekcije i nadzor nad izvorima buke. Unatoč posve jasnim zakonima i ovlaštenjima kojima raspolaže i bez mjerenja jačine buke, sanitarna inspekcija mjerenje u ovoj priči o nasilju nad građanima, koliko je nama poznato, nije izvršila (jer barovi i dalje nesmiljeno trešte 'cajkama'...). Svojim neradom vlasnicima noćnih barova inspekcija pogoduje tako što im gotovo nekoliko godina dopušta kršenje zakona, a građanima onemogućava korištenje ustavom zajamčenih prava na odmor i san.
U svemu tome očituje se nemar službenika i mehanizama pravne države i nemoć funkcioniranja pravnog poretka uopće. Provjerljiva je činjenica da se Kršenje zakona o zaštiti od buke i onih o javnom redu i miru te odredbi općinske Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti nesmiljeno nastavlja, ne samo produljivanjem radnog vremena, već ugođaju balkanske krčme - u kojoj se za zakone, propise i odredbe o javnom redu i miru ne mari - doprinosi i razbijanje klupa, posuda za smeće na javnom mjesnom prostoru, povraćanje i uriniranje ispod prozora i ulaznih vrata ispred Župnog doma i u njegovoj okolini, dernjava pijanih gostiju pod prozorima stambenih zgrada, škripa i trubljenje auta...
(Ipak, logikom olakotnih okolnosti, da ne budemo sarkastični, počinje zima i broj posjetitelja tih barova će se ionako smanjiti, pa nema, do proljeća, ni smisla da npr. sanitarna inspekcija upravo sada, kad već nije dosada, mjeri razinu buke...).
I tako brojni Viškovljani, njihova djeca i gosti žrtve su bezakonja u ime profita nekolicine vlasnika ugostiteljskih objekata. Poslovne zamisli i politika vlasnika tih noćnih barova postali su tako imperativ cijelome Viškovu. I sve to uz nametanje vlastite insuficijencije glazbenog ukusa, na očigled općinskih dužnosnika, komunalnih redara, inspektora, policijskih dužnosnika i policajaca... Postalo je jasno da sve nadležne drzavne institucije stvaraju samo privid da rade posao za koji su plaćeni, a ne na zaštiti ustava, zakona i prava građana na javni red i mir te zdravlje... dok sanitarni inspektori spavaju (jer - radno vrijeme je do 16 sati, a ne u 4 sata ujutro)... i dok nikome od njih ne pada na pamet da i drugi ljudi moraju raditi, a da bi to mogli - moraju spavati...
P.s.: na prigovor onih kojima iz ideoloških i inih razloga smeta crkveno zvono (iako je ono tu bilo prije svih njih!), naš Župni ured je promptno reagirao, iako po zakonu to nismo morali; zvona ne zvone vikendom ujutro, smanjili smo broj nedjeljnih zvonjenja na minimum, a umjesto da Angelus zvoni u ostale dane u 6 h, zvoni u 7!
Normativno utemeljenje ovog komentara
USTAVNI PROPISI, ustavna praksa, niži pravni akti
'Neprirodnu potrebu za noćnim mirom' uređuje i Ustav RH, čl. 69.:
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
IZVATCI IZ ODLUKE USTAVNOG SUDA RH |
(u jednom sličnom predmetu iz /ne/nadležnosti Općine)
Prema odredbama članka 128. Ustava građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša, s tim da se o lokalnoj samoupravi donosi zakon.
Europska povelja o lokalnoj samoupravi, potvrđena Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 14/1997) naglašava ustavni i zakonski temelj lokalne samouprave. Prema njezinu članku 3. stavak 1. pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Prema članku 4. stavak 1. Povelje temeljne ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica bit će određene Ustavom ili zakonom.
(...)
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (pročišćeni tekst "Narodne novine", broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) u članku 37. propisuje: "Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina može svojom odlukom, u skladu sa člankom 1. ovoga zakona, propisivati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira koji nisu predviđeni ovim zakonom."
Tim Zakonom (članak 1.) kao prekršaji protiv javnog reda i mira predviđena su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba ili se omalovažavaju takve mjere, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom... Predmetom prekršaja može biti samo onaj način obavljanja određene djelatnosti koji se ne odvija u skladu s propisima.
Odredba članka 20. Zakona o zaštiti od buke ("Narodne novine", broj 17/90, 26/93) glasi:
"Skupština općine će propisati mjere, odnosno uskladiti sve propise za zaštitu od buke u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Predviđene razine buke iz članka 6. ovoga zakona izradit će se u postupku izmjena i dopuna prostornih planova općina i generalnih urbanističkih planova."
Podrobniji uvid u odredbe tog Zakona pokazuje da se ovlasti općine i njezinih tijela u svezi sa zaštitom od buke svode na slijedeće:
- izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke (članak 5. Zakona),
- utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu od buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave i to u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata (članak 7. Zakona),
- uskratu odobrenja za rad objektu koji je izvor buke ako ne ispunjava uvjete za zaštitu od buke (članak 9. Zakona)...
Nadzor nad primjenom odredaba Zakona podrazumijeva (članak 15.): mjerenje buke, zabranu upotrebe objekta ako ne ispunjava uvjete za zaštitu od buke, zabranu korištenja akustičnih uređaja bez propisane isprave, naredbu uklanjanja nedostataka na izvorima buke, naređivanje poduzimanja i drugih propisanih mjera.
Sam Zakon u članku 13. zabranio je obavljanje radova odnosno djelatnosti koje zbog buke ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima u vremenu od 23 do 06 idućeg dana... Zagreb, 28. siječnja 1998.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
(http://oglasnik-jn-do-2008.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0371.htm)
v. i: NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA (Hrvatski sabor na sjednici 25. siječnja 2002.godine, Narodne novine br. 46 od 29. travnja 2002.)
Sa službenih stranica Primorsko-goranske županije
OPĆINA VIŠKOVO
Na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« broj 138/06) i članka 27. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01, 15/04 i 6/06), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na 18.sjednici održanoj 29. ožujka 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o ugostiteljskoj djelatnosti
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata te prostori na kojima mogu biti smješteni ugostiteljski objekti u kiosku, kontejneru, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga kao i njihov vanjski izgled na području Općine Viškovo (u daljnjem tekstu: Općina).
II. RADNO VRIJEME
Članak 2.
Ugostiteljski objekti iz skupine »Hoteli« i kampovi iz skupine »Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« obavezno posluju u vremenu od 0,00 do 24,00 sata svaki dan.
Ostali ugostiteljski objekti, ovisno o vrsti, mogu raditi u slijedećem radnom vremenu.
1. ugostiteljski objekti iz skupine »Restorani« (restoran, gostionica, zdravljak, zalagaonica, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica tip I., slastičarnica tip II., slastičarnica tip III., restoran brze prehrane, objekt brze prehrane tip I., objekt brze prehrane tip II.) i pojedini ugostiteljski objekti iz skupine »Barovi« (kavana, caffe bar, pivnica, buffet, krčma i konoba), u vremenu od 6,00 do 24,00 sata.
2. ugostiteljski objekti iz skupine»Restorani« i »Barovi« koji se ne nalaze neposredno uz građevinsku česticu na kojoj je legalno izgrađen stambeni objekt i koji se ne nalazi u objektu koji ima stambenu jedinicu u svom sklopu, u vremenu od 6,00 do 2,00 sata petkom i subotom (odnosno od 6,00 petak do 2,00 sata subota i od 6,00 subota do 2,00 sata nedjelja).
3. ugostiteljski objekti iz skupine »Barovi«, koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima (noćni klub, noćni bar, disko klub i disko bar) pod uvjetom da su od najbližeg legalno izgrađenog stambenog objekta udaljeni najmanje 300 m, u vremenu od 21,00 do 6,00 sati.
4. ugostiteljski objekti iz skupine »Restorani« i »Barovi« koji se nalaze izvan naseljenog područja pod uvjetom da su od najbližeg legalno izgrađenog stambenog objekta udaljeni najmanje 300 m, u vremenu od 0,00 do 24,00 sata.
5. ugostiteljski objekti iz skupine »Objekti jednostavnih usluga« u vremenu od 7,00 do 22,00 sata.
Iznimno od odredbe stavka 2. točka 5. ovoga članka, radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine »Objekti jednostavnih usluga« za vrijeme održavanja manifestacija pod pokroviteljstvom Općine, utvrđuje na zahtjev organizatora, a na prijedlog Upravnog odjela za prostorno i urbanističko planiranje, uređenje naselja i stanovanja, komunalne djelatnosti i gospodarstvo (u daljnjem tekstu: Odjel), Općinsko poglavarstvo.
Članak 3.
Općinsko poglavarstvo može po službenoj dužnosti, na prijedlog Odjela, za pojedine ugostiteljske objekte rješenjem odrediti najduže za dva sata raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog odredbama članka 2. stavka 2. točke 2., te članka 3. ove Odluke, ako se u provedenom postupku utvrdi da je ispunjen jedan od slijedećih uvjeta.
- da je doneseno izvršno pisano rješenje o zabrani rada ugostitelju od nadležnog gospodarskog inspektora, kojim je utvrđeno nepridržavanje radnog vremena propisanog ovom Odlukom,
- da je donesena pravomoćna presuda Prekršajnog suda, na osnovu prijave nadležne policijske postaje o remećenju javnog reda i mira u objektu, odnosno njegovoj neposrednoj okolini,
- da je od strane sanitarne inspekcije dostavljen nalaz kojim je mjerenjem od strane pravne osobe ovlaštene za mjerenje razine buke utvrđeno prekoračenje najviše dopuštene razine buke za noć.
Postupak iz stavka 1. ovog članka provodi Odjel.
Članak 4.
Općinsko poglavarstvo može na zahtjev ugostitelja, a na prijedlog Odjela za pojedine ugostiteljske objekte iz članka 2. stavka 2. točke 1. ove Odluke rješenjem odrediti drukčije radno vrijeme od radnog vremena propisanog odredbama ove Odluke, radi organiziranja prigodnih proslava (dočeka Nove godine, manifestacija pod pokroviteljstvom Općine, organizacije svadbi i maturalnih zabava i slično) pod uvjetom da za ugostitelja koji posluje u navedenom objektu nije donesena mjera ranijeg završetka radnog vremene iz članka 4. stavka 1. ove Odluke, odnosno da nije pokrenut postupak za skraćenje radnog vremena i da ne postoji dospjelo a nenaplaćeno dugovanje prema Općini.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od trideset dana prije održavanja prigodne proslave.
Uz zahtjev ugostitelj je dužan priložiti rješenje sanitarne inspekcije da su provedene mjere za zaštitu od buke za rad noću.
Postupak iz stavka 1. ovoga članka provodi Odjel.
(...)
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/02 i 30/05).
Članak 7.
Postupci koji su pokrenuti po odredbama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/02 i 30/05), dovršit će se po odredbama ove Odluke.
Članak 8.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-04/07-01/5
Ur. broj: 2170-09-07-01-3
Viškovo, 29. ožujka 2007.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Općinskog vijeća
Radovan Brnelić, v. r.